| Tučepi danas prepoznajemo ponajprije kao turističku destinaciju na suvremenim itinerarima Hrvatske i Europe. No, Tučepi su staro naselje, s četiri milenija dugom prošlošću, čemu je glavni razlog povoljni zemljopisni položaj.Tučepi na zapadu graniče s gradom Makarskom kao glavnim i jedinim urbanim središtem hrvatske mikroregije Makarsko primorje, dok ga sa sjevera omeđuje impozantna planina Biokovo. |  | Tučepski zaselci: Podpeć, Čovići, Srida sela, Šimići i Podstup, sa odlikama primorskog tradicijskog graditeljstva, raštrkani su po širokoj zoni primorske flišne padine, bogate s nekoliko prirodnih izvora vode i terasastim poljoprivrednim zemljištem s vinogradima i maslinicima. Na jugu, uz pitomu, šljunkovitu i četiri kilometra dugu obalu, smjestile su se današnje Tucepi, novo i moderno naselje, koje svoj prosperitet zasniva na turističkoj djelatnosti.Najstarije ubicirani nalaz iz antickog razdoblja (Rimljani, 1. - 6. st.) je nekropola na
|
| južnim obroncima brda Sutvid. Pocetrkom 20. st. na ovom lokalitetu su otkrivene stele s natpisima, skeletni grobovi, različiti grobni inventar i nekoliko primjeraka rimskog novca (2. - 4. st.). Istočno od Sutvida, uz samu cestu koja povezuje Primorje sa zaleđem, nalazi se lokalitet Okrumbica. Mnogobrojnost arheoloških tragova - ostaci zida sa žbukom, tegula, fragmenti raznih keramičkih posuda i nalaz željeznog koplja, otvaraju mogučnost ubikacije kasnoantičkog naselja na ovom predjelu. Lokalitet Javorak zauzima širi predio oko križanja lokalnog puta Čovići - Podpeć. Na osnovu njegova položaja te slučajnog nalaza novca, zida i nekropola, venecijanski putopisac Alberto Fortis (1741. - 1803.) u svom djelu "Put po Dalmaciji" (Venecija, 1774.) navodi da se na tom mjestu nalazio kasnoantički Prokopijev Laurentum. |
O kontinuitetu življenja u širem arealu mjesta Tučepi, uz lokalitet Sutvid, svjedoče nam lokaliteti crkve Gospina rođenja na mjesnom groblju (na jugoistoku mjesta. ponad morske obale i magistralne ceste) te lokalitet crkve Sv. Jure (na krajnjem jugozapadu, uz obalu mora, danas u okruženju hotelskog kompleksa).Crkva Sv. Jure podignuta je 1311. godine i do danas nam se sačuvala kao romaničko gotička jednobrodna građevina s polukružnom apsidom, dok su se u unutrašnjosti sačuvali oslikani posvetni križevi. Kompletno je obnovljena nakon arheoloških i konzervatorskih istraživanja 1992./93. godine. Na samom lokalitetu prezentirano je više razvojnih faza: ranočarska vila rustika l. - 2. st., kasnoantički oratorij, srednjovjekovna crkva i nekropola te dio kasnije južne prigradnje - cenobij.Na samom vrhu Sutvida, na predpovijesnom lokalitetu, nalaze se temelji
| |
| crkve Sv. Vida. Pretpostavlja se da su Hrvati doseljenjem u ove krajeve u 7. st., na tom mjestu štovali svoga boga Svevida te pošto su se pokrstili, pretvorili su poganski hram u kršcansku crkvu. Uporedo sa životom pri morskoj obali, život se odvijao i u podbiokovskim zaselcima. 0 tome nam svjedoce ostaci temelja crkve Sv. Martina s nekropolom (na lokalitetu Grebišce, sjeverozapadno od brda Sutvid). Po temeljima se može zakljuciti da je crkvica stare orijentacije istok - zapad, popločana je bila od domačih kamenih ploca. Oblik apside je izvana četvorokutan, a iznutra polukružan, što se može povezati sa sličnim oblicima dalmatinskih crkvica 11. - 12. stoljeća. |
| Crkva Gospina rođenja sagrađena je 1703.g., kao jednobrodna građevina sa svim odlikama dalmatinskog provincijalnog baroka. Nakon potresa 1962. godine, crkva je stradala, nakon čega je demontirana i sagrađena u istom obliku. Pri demoniranju ove barokne crkve, u temeljima su otkriveni arhitektonski ukrasni dijelovi koji su pripadali starokršcanskoj crkvi (5. - 6. st.). Pred zapadnim pročeljem nalaze se četiri srednjovjekovne ploče s karakterističnim reljefnim ukrasima iz tog doba: prikaz mača i štita s ružom ili polumjesecom, te križem preko cijele ploče.Na lokalitetu se nalazi stela iz 1. st., koja se smatra najranijim sepulkralnim spomenikom u Makarskom primorju. Dugo je vremena bila smatrana nadgrobnim obilježjem dužda Petra I Candiana koji je poginuo, nedaleko od lokaliteta, u pomorskoj bitci s Neretvanima 18. rujna 887. godine. Veliki broj rimskih tegula s pečatom tvornica, keramički i | |
| stakleni antički, kasnoantički, srednjovjekovni i kasnosrednjovjekovni nalazi, te nalazi novca, naušnica i ostalih sitnijih metalnih predmeta iz 10. do 17. st., svjedoče o dugoj i burnoj prošlosti samoga mjesta. Uporedo sa životom pri morskoj obali, život se odvijao i u podbiokovskim zaselcima. 0 tome nam svjedoče ostaci temelja crkve Sv. Martina s nekropolom (na lokalitetu Grebišće, sjeverozapadno od brda Sutvid). Po temeljima se može zakljuciti da je crkvica stare orijentacije istok - zapad, popločana je bila od domačih kamenih ploča. Oblik apside je izvana četvorokutan, a iznutra polukružan, što se može povezati sa sličnim oblicima dalmatinskih crkvica 11. - 12. stoljeća. |
 | Kroz kasni srednji vijek, ovim su prostorima gospodarili bosanski vladari, što se cita iz Kreševske povelje Jurja Vojsalića od 12. kolovoza 1434. godine, u kojoj se po prvi put spominje selo Tučepi. Dokument je pisan hrvatskih jezikom i bosaničkim pismom. Od kraja 15. do kraja 17. st. ovim prostorima vladaju Turci, no i poslije, za vrijeme uspostavljene mletačke vlasti, tijekom 18. st., zbog specificnosti položaja na granici s turskim carstvom, lokalno stanovništvo sudjelovalo je u mletačko-turskim sukobima. Iz tog razdoblja sačuvali su nam se fortifikacijski i fortifikacijsko-stambeni objekti - kule sa obilježjima narodnog graditeljstva. Kule se nalaze na širem području Gornjih Tučepi: Šarića kula se nalazi na isturenoj |
| stijeni, podno Biokova; Bušelića kula je također isturena, ali bliže Sridi sela; dok se Lalića kula nalazi u samome selu, i u kompleksu je gospodarskih i stambenih objekata. Nad Tučepima sa sjeverozapadne strane, iznad Podpeći, dominira stijena sa ostacima fortifikacijsko - stambenih objekata gradenih u suhozidu. U tim teškim vremenima, Tučepljani su uspjeli podignuti crkvu Sv. Kate (1541. g.) iznad Šarića kuća, koja na zapadnom pročelju ima uzidanu romaničku tranzenu, a uz crkvu je naknadno izgrađena istoimena kapelica. Na današnjem mjestu crkvice Sv. Roka, iznad stare župne kuće ( 1730. g.), prema predaji je 1602. g. bila sagrađena tadašnja župna crkva Sv. Ante, koja je više puta bila obnavljana, da bi do temelja stradala 1891. g. u požaru. Nova župna crkva Sv. Ante Padovanskoga počela se graditi 1898. g. u Sridi sela, a posvećena je 1901. godine. Ovo monumentalno zdanje koje dominira vizurom Gornjih Tučepa, izgrađeno je u klasicističkom maniru s mramoniziranom unutrašnjosti i baroknim oltarima koji su preneseni iz stare župne crkve. Crkva Sv. Nikole Tavelića (1989. g.) je najnovije sakralno zdanje smješteno na primorskoj magistralnoj cesti na Kraju. |
| Pri morskoj obali, sačuvana su tri barokna Ijetnikovca iz 18. st., a izgradili su ih imućni članovi primorskih plemičkih obitelji Grubišića, Ivaniševića i Kačića. Najimpresivniji je ljetnikovac opata Klementa Grubišića - današnji hotel "Kaštelet". Obitelj Grubišić podigla je i crkvu Sv. Mihovila, u zaselku Podpeć. O don Klementu kao uglednom intelektualcu piše i već spominjani A. Fortis. Povijesno utemeljena saznanja i tek malo mašte dostatni su za tvrdnju o tome kako svestranu osobu don Klementa Grubišića i njegov ljetnikovac | |
možemo promatrati kao preteće današnjih Tučepa. Učenom i gostoljubivom domaćinu don Klementu u njegov ljetnikovac dolazili su u posjet mnogi domaći i strani uglednici, koristeći svoj boravak za upoznavanje s Tučepima i prenoseći svoja saznanja i utiske diljem svijeta. Današnje Tučepe, razvijene uz samu obalu Jadranskog mora, s modernim zdanjima privatnih kuća i pansiona i hotelskim kompleksima, naslanjaju se na svoja povijesna izvorišta.
|
|
Povijest 
